Sve donedavno smatralo se da je Mjesec satelit kojeg je uhvatila Zemljina gravitacija, no znanstvenici su otkrili da je nedugo nakon formiranja Zemlje, u nju udarilo drugo svemirsko tijelo veličine planeta po imenu Theia, a ostaci su formirali Mjesec.
Pročitajte i ovo
Slijedi pregled nekih katastrofa koje su zadesile naš planet, a koje bi se mogle opet ponoviti.
Otrovni oblak iznad zapadne Europe
1783. na Islandu se dogodila vulkanska erupcija, koja je osam mjeseci sipala lavu i plinove te prekrila područje od 320 kvadratnih kilometara rastopljenim stijenama. Erupcija je proizvela velike količine otrovnog plina sulfatnog dioksida.
Veliki oblak tog otrovnog plina zahvatio je zapadnu Europu, a to je ujedno bila i najveća prirodna katastrofa koja je zahvatila Britaniju, s kiselim kišama, smogom i ekstremnim vremenom koje je trajalo mjesecima.
Samo u Britaniji poginuo je 23 tisuće ljudi, a ovakva situacija mogla bi se ponoviti. Island naime posjeduje 18 vulkana koji su još uvijek aktivni, što je najveća koncentracija aktivnih vulkana na planeti.
Tsunami
Valovi su na Zemlji prije 4 milijarde godina bili 1000 puta viši nego danas, putujući brzinom od skoro 500 km/h, ulazeći duboko na kopno te izazivajući mnogo štete. Mlada Zemlja stalno je bila pod udarom svojih oceana ali to je bila dobra situacija, jer su se na taj način stvorili uvjeti povoljni za život.
No danas bi takvi tsunamiji izazvali opću katastrofu. Zadnji slučaj smrtonosnog tsunamija dogodio se 2004. na Tajlandu kada je poginulo skoro 300 tisuća ljudi.
Novo ledeno doba
Naša planeta prolazi kroz ledeno doba – period padanja temperatura kada se na Zemljinim polutkama stvaraju veliki ledeni pokrivači – jednom u svakih 100 tisuća godina.
Prije 650 milijuna godina cijela Zemlja bila je smrznuta. Temperatura je pala nisko, a debeli pokrivač leda proširio se s polova na cijelu planetu. Takvo stanje potrajalo je idućih 25 milijuna godina.
Znanstvenici vjeruju da je do toga došlo zbog nedostatka ugljičnog dioksida u atmosferi. Ako se nivo tog plina povisi, planeta se zagrijava, a ako padne planeta se hladi.
Danas životinje i biljke pomažu kontrolirati CO2 u atmosferi, no prije 650 milijuna godina, jedina živa bića na Zemlji bile su jednostanične bakterije u oceanima, koje su crpile taj plin iz atmosfere.
Erupcija supervulkana
Zemlju su od ledenog doba spasile velike erupcije vulkana koje su je iz hladne pretvorile u užarenu planetu.
Znanstvenici vjeruju da bi se slijedeća erupcija supervulkana mogla dogoditi u nacionalnom parku Yellowstone, u SAD-u.
Naime, ispod parka se nalazi komora užarene lave koja je široka 25 km, 50 km dugačka i 8 km duboka. Stijene u parku od 2004. svake godine rastu po 7 cm, a znanstvenici vjeruju da je to naznaka buduće erupcije.
Premda supervulkan u Yellowstoneu nije eruptirao već 70 tisuća godina, još uvijek je aktivan, no nemoguće je predvidjeti intenzitet erupcije.
Prije 75 tisuća godina u Indoneziji se dogodila erupcija vulkana koja je pobila 60% ondašnjeg stanovništva na Zemlji, a Yellowstone može prouzročiti još veću katastrofu, kao što več jednom jest prije 2,2 milijuna godina, u najvećoj i najstrašnijoj vulkanskoj erupciji svih vremena.
